Oštrenje noževa
Noževe oštrimo (brusimo) kako bi on što bolje ispunjavao svoju osnovnu funkciju: rezanje. Usput: moramo priznati da ne razumijemo stav koji se ponekad čuje „ja ne volim kad mi je nož preoštar…“. To zvuči kao kad bismo se žalili na lokot da „prejako zaključava“.
Oštrenje noža mora istovremeno zadovoljiti više (koji puta i kontradiktornih) zahtjeva: kut oštrenja, osjetljivost oštrice i sl.
1. Kut oštrenja noža
Kut oštrenja noža bira se ovisno o više elemenata. Npr:
2. „Skidanje“ što je moguće manje osnovnog materijala noža, kako se nož ne bi s vremenom „potrošio“,
Različite razine potrošenosti noževa:
3. Izbjeći oštećivanje oštrice izvan zone brušenja
Nož koji je nedovolno stručnim oštrenjem ostećen i izvan zone oštrenja:
U radioni „Noževa za gušt“ (NzG) kod brušenja nastojimo zadovoljiti sve navedene zahtjeve na najbolji mogući način. Za to smo se opremili i npr. opremom za precizno usporedno utvrđivanje stanja „prije“ i „poslije“.
Primjer analize oštrice mikroskopom: oštrica noža prije i poslije brušenja.
Nije na odmet navesti: u radioni „Noževa za gušt“ noževi se oštre u pravilu na brusnoj traci. No, s druge strane, radiona ima i dva brusna kamena koji se hlade vodom, s malim brojem okretaja...noževe možemo oštriti i na taj način. Nećemo na ovom mjestu ulaziti u detalje duge diskusije o prednostima jednog i drugog načina oštrenja, nego ćemo samo reći da (imajući sve te detalje na umu) u pravilu biramo tehniku oštrenja na brusnoj traci.
4. Mjerenje oštrine noža
Za prave „šmekere“, koji uživaju u nožu jer je baš onakav kakav ja hoću, sve s tim u vezi je stvar gušta, raspoloženja, odabranog društva za koje kuhamo koristeći svoj nož… U svemu tome smo subjektivni, drago nam je da je tako, i tu i treba biti upravo tako.
No, istovremeno, u raspravu o nožu, o tome je li dobro naoštren ili nije, korisno je raspolagati i donekle objektiviziranom metodom ocjenjivanja je li nož dovoljno oštar ili ne.
Mi u radioni Noževa za gušt (NzG) oštrinu noža mjerimo metodom mjerenja pritiska (samo pritisak, bez potezanja) koji je potreban da se prereže zadana mjerna nit. Jedinica mjerenja je gram i pravilo je vrlo jednostavno: što je manje grama potrebno da se prereže mjerna nit, to je nož oštriji. Dakle, npr. nož izmjerene oštrine 300 oštriji je od noža izmjerene oštrine 550.
Dakle: što manji broj – to oštriji nož.
Ta metoda mjerenja oštrine noža korisna je ako npr. želimo ocijeniti je li majstor kojem smo dali noževe na oštrenje obavio svoj posao dovoljno stručno ili ne.
Za ilustraciju, ovdje prilažemo dio našeg tzv. „Izvještaja“.
Naime, kad naručitelj preuzima noževe koje je predao na oštrenje u radionu „Noževa za gušt“ uz naoštrene noževe dobiva „Izvještaj“ s mjerljivim rezultatima oštrenja koje smo proveli. Dakle, oštrina noža izmjerena „prije“ i „poslije“.
Ideja je bila da naručitelj dobije objektivno izmjereno poboljšanje oštrine koje smo postigli u radioni „Noževa za gušt“.
Izvještaj obavljene usluge
Nakon prve izvršene usluge dostavljamo Vam izvještaj o obavljenoj usluzi. Primjer izvještaja pogledajte ovdje.